Najstarije hrvatsko sredstvo plaćanja postaje najnovije — regulirani euro stablecoin, pokriven 1:1 eurom. Evo zašto je to važno, i zašto današnji sustav radi protiv lokalne ekonomije.
Kuna je hrvatska riječ za životinju kunu zlaticu. U srednjem vijeku kunje krzno bilo je novac — porez „marturina" plaćao se u krznu. Kuna je sredstvo plaćanja u ovim krajevima već tisuću godina.
30. svibnja 1994. kuna postaje službena valuta mlade Hrvatske. Na kovanicama: slavuj, tuna, medvjed.
1. siječnja 2023. Hrvatska uvodi euro po tečaju 7,53450 kn = 1 €. Oproštaj je bio emotivan.
Sada kuna oživljava kao digitalni euro — ime koje volite, vrijednost na koju računate: 1 KUNA = 1 EUR.
Stablecoin je digitalni token čija je vrijednost vezana 1:1 za stvarni novac — ovdje za euro. Nije špekulacija: za svaki token u optjecaju postoji jedan euro u rezervi, a token možeš u svakom trenutku zamijeniti natrag za euro po nominali. Razlika u odnosu na broj na tvom bankovnom računu? Stablecoin je programabilan, prenosiv u sekundi, 0–24, bez posrednika — i transparentan na javnom lancu.
Suprotno udžbeniku: banka pri odobravanju kredita stvara novi novac — upisom na račun zajmoprimca. Krediti stvaraju depozite. Procjenjuje se da je oko 97% novca u optjecaju nastalo upravo tako.
Kad je odlučivanje o kreditu i akumulacija dobiti centralizirana izvan zemlje, lokalno stvorena vrijednost sustavno odlazi. Hrvatski bankarski sektor je gotovo u potpunosti u stranom vlasništvu — i profit putuje matici.
Najveće banke u Hrvatskoj i kamo putuje njihova dobit. Domaće (državno) vlasništvo je iznimka, ne pravilo.
| Banka | Matica | Vlasništvo | Tržišni udio | Dobit ide… |
|---|---|---|---|---|
| Zagrebačka banka | UniCredit | Italija | ~25,6% | ~431 mil € matici |
| Privredna banka Zagreb (PBZ) | Intesa Sanpaolo | Italija | ~20,5% | ~371 mil € matici |
| Erste & Steiermärkische | Erste Group | Austrija | ~18,1% | ~120 mil € matici |
| OTP banka | OTP Group | Mađarska | ~10,1% | ~75 mil € matici |
| Raiffeisenbank (RBA) | Raiffeisen | Austrija | ~8,1% | ~70 mil € matici |
| Hrvatska poštanska banka (HPB) | Republika Hrvatska | Hrvatska | ~9,4% | ostaje u HR |
| Sektor ukupno | ~88,9% strano vlasništvo | ~2 mlrd € / 18 mj. van | ||
Izvori: HNB / HUB, N1, Bloomberg Adria, Telegram, NHS. Brojke zaokružene; odnose se na dobit 2024. / isplate 2025. i agregat 2023.–2024.
Nije riječ o tome da su banke „zle". Riječ je o tome gdje se akumulira likvidnost — i tko kontrolira novčanu infrastrukturu.
Recept nije tajna — regulatorni okvir (MiCA) je jasan, a tehnologija je open-source. Pet koraka od eura do tokena.
Izdavatelj mora biti licencirana institucija za e-novac (ili partner s njom). Licenca u jednoj EU/EEA državi daje passporting kroz cijeli EU i SEPA.
Za svaki token jedan euro. Sredstva se drže segregirano u kreditnoj instituciji, u sigurnoj niskorizičnoj imovini, uz neovisni audit i javne atestacije pokrića.
Uplata eura → ugovor izdaje (mint) token; otkup → ugovor spaljuje (burn) token. Pravila usklađenosti (KYC, limiti, blacklist) ugrađena su uz svaki transfer.
Token povezan s IBAN-om: SEPA uplata na IBAN automatski minta token u walletu; izlaz vraća euro preko SEPA-e (idealno SEPA Instant).
Svaki imatelj može u svakom trenutku zamijeniti token za euro 1:1. To je regulatorni zahtjev — i ujedno glavni izvor povjerenja.
Recept je dokazan u produkciji. EURe je regulirani euro stablecoin koji radi godinama — airKUNA primjenjuje isti model u hrvatskom i regionalnom kontekstu.
Hrvatska je izgubila kunu 2023.
Mi je vraćamo — ovaj put kao euro, na lancu, s vrijednošću koja ostaje doma.
Koncept je otvoren, tehnologija dokazana, a komercijalni projekt je u izgradnji. Pogledaj kako gradimo regulirani hrvatski euro.
airKUNA